ČOVEK KAO PRODUŽETAK MEDIJA

25.04.2019., 19:00

ČOVEK KAO PRODUŽETAK MEDIJA

Galerija Artget

25. april 2019. u 19:00

Razgovor povodom knjige “Optički mediji” Fridriha Kitlera

Učesnici: Miško Šuvaković, teoretičar umetnosti i medija.

Jasmina Čubrilo, istoričarka i teoretičarka umetnosti

Jovan Čekić, filozof i teoretičar umetnosti

Razgovor vodi: Maja Stanković, teoretičarka i istoričarka umetnosti

Svaka informacija, čak i znak na papiru, varijacija napona u električnoj mreži ili svetlosni bljesak u svetu ili impakt u optičkom kablu, materijalna je jedinica koja utiče na konstituciju društvenog odnosa. Iz tehnokratskog materijalizma Fridrih Kitlera proizlazi teza o važnosti hardvera i primatu hardvera nad softverom, što ga bitno razlikuje od digitalnih teoretičara kao što je Lev Manovič.  Njegova teza ”nema softvera!” gotovo da je analogna Lakanovoj tezi ”nema metajezika” i  ukazuje na događaj kada materijalni poredak prodire ili modifikuje tj. upravlja prividnom nematerijalnošću algoritma, softvera, odnosno svake komunikacijske poruke i njenog uticaja na ljudsku situaciju.

Kitler je preneo Fukovu zamisao ”smrti/kraja subjekta” u polje medijske determinacije ljudskog postojanja. Posledica takvog uverenja je da mediji determinišu našu situaciju, što vodi zaključku da mreže tehnologija i institucija dozvoljavaju datoj kulturi da selektuje, skladišti, i procesuira relevantne podatke koje redefinišu čoveka. Ljudsko stvorenje je efekat tehnologije, „produžetak medija“ (misao koja se suprotstavlja Makluanovoj teoriji medija kao ljudskog produžetka), a promene ljudskog su uslovljene promenama tehnologije. Kitler redefiniše zamisao estetike kao odživa na čulni događaj/doživljaj u hipotezu da “mi ništa ne znamo o našim čulima dok mediji ne pribave modele i metafore”.

Više o knjizi: https://knjige.fmk.edu.rs/product/opticki-mediji/

Fridrih Kitler (1943-2011) bio je pionirska i vodeća figura ”nemačke” teorije medija (Mediawissenschaft) i njene internacionalne, pre svega, angloameričke recepcije i reinterpretacije medijskog u studijama kulture. Bio je profesor modernih nemačkih studija na Rurskom univerzitetu i profesor estetike i istorije medija na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, kao i  gostujući predavač na mnogim američkim univerzitetima (Berkli, Stenford, Jejl, Kolumbija). Autor je knjiga: Diskurs mreža 1800/1900 (Aufschreibesysteme 1800/1900.,1985.); Gramofon film pisaća mašina ((Grammophon Film Typewriter, 1986.); Književnost, medij, informacioni sistemi: eseji (Literature, Media, Information Systems: Essays, 1997.) i dr. Fakultet za medije i komunikacije preveo je njegova berlinska predavanja i objavio 2018 godine po nazivom Optički mediji.
Pripisuje mu se kao poslednja izjava – rečenica: ”Isključite sve aparate.”

 

Loading...