Koncert pijaniste Andreja Cincarevića

06.05.2019., 20:00

Andrej Cincarević je završio master studije na FMU u Beogradu u klasi Maje Rajković. Dobitnik je brojnih nagrada. Predstaviće nam se delima Baha, Betovena, Skarlatija i Rahmanjinova.

Program:
Johan Sebastijan Bah
Koralni preludijum Wachet auf, ruft uns die Stimme, BWV 645

Ludvig van Betoven
Sonata za klavir br. 17 u de–molu, op. 31/2
Largo – Allegeo
Adagio
Allegretto

Domeniko Skarlati
Sonata u ef–molu, K. 466

Sergej Rahmanjinov
Muzički momenat br. 3 u ha–molu, op. 16

Etida br. 7 u Es–duru, op. 33

Biografija:
Andrej Cincarević (Niš, 1993) se od detinjstva bavi muzikom pevajući u dečijem horu Branko. Prvi solistički pevački nastup je imao sa nepune četiri godine. Bio je redovni član dečijeg, a potom i standardnog ansambla hora sa kojim je kao pevač, solista i kompozitor nastupao širom sveta. Godine 2015. je nastupao kao solista sa horom Collegium musicum.
Završio je osnovnu i srednju muzičku školu u Nišu, odsek klavir u klasi prof. Mirjane Mladenović. Pohađao je časove kod prof. Svetlane Korunović. Bio je polaznik seminara prof. Borisa Kraljevića. Završio je osnovne i master studije na FMU u Beogradu u klasi prof. Maje Rajković.
Godine 2016. je prvi put nastupio sa Niškim simfonijskim orkestrom. Održao je nekoliko solističkih resitala od kojih se izdvaja koncert u Artgetu (2016), kao i u Centru lepih umetnosti Gvarnerijus (2019).
Dobitnik je mnogih nagrada od kojih su najznačajnije treća nagrada na Festivalu pijanizma u Sremskoj Mitrovici, druge nagrade na Drugom internacionalnom muzičkom takmičenju Slobomir u Bijeljini i na međunarodnom festivalu mladih pijanista u Šapcu, kao i prva nagrada na Međunarodnom pijanističkom takmičenju Banjalučki bijenale (2012).
Autor je više aranžmana, kao i dela Carica tišine, Heruvimska pesma. Njegove kompozicije izvođene su u različitim salama, kao što su Svetosavski dom u Nišu, Kolarac, Kripta Hrama Sv. Save u Beogradu, Konzervatorijum F. Šopen, Konzervatorijum Čajkovski, Belgorodska filharmonija, Autonomni univerzitet u Tlaksali, Narodno pozorište u Puebli i druge.

Loading...