59. Oktobarski salon – Beogradski bijenale 2022: PERFORMANS „Xoće li i dalje ostati y dalekoj budućnosti“

19.10.2022-04.12.2022, 12:00-20:00

Svake večeri tokom trajanja 59. Oktobarskog salona u 21.45 u trajanju od 30 sekundi biće izvođen participativni performans u koreografiji Joane Knežević kao deo projekta Xoće li i dalje ostati y dalekoj budućnosti Antonia Grgića. Performans će se događati u Knez Mihailovoj ulici ispred Palate „Albanija“, a dnevnik fotografskih zapisa perfomansa biće izložen u Legatu Vojislava M. Jovanovića Maramboa u kojem će biti dokumentovano svih 46 dana koreografirane pobune Joane Knežević.

Knez Mihailova, ulični prostor ispred Palate „Albanija” i Legat Vojislava M. Jovanovića Maramba
ANTONIO GRGIĆ uz učešće JOANE KNEŽEVIĆ
Xoće li i dalje ostati y dalekoj budućnosti
participativni performans u koreografiji Joane Knežević

 

Naziv projekta „Xoće li i dalje ostati y dalekoj budućnosti“  je citat iz teksta „Zenitizam kroz prizmu marksizma“ iz časopisa „Zenit“ objavljenog 26. decembra 1926. radi kojeg je Zenitizam kao umjetnički pokret bio zabranjen. Umjetnički projekt „Xoće li i dalje ostati y dalekoj budućnosti” sadrži nekoliko nivoa, te se sastoji se od tri glavna segmenta. Prvi segment je participativni performans izgradnje dematerijalozovane arhitekture na Knez Mihailovoj, na uličnom prostoru ispred Palate „Albanija“. Dematerijalozovana arhitektura, također zenitistički pojam, sastoji se od sjene metalne konstrukcije koja je bila postavljena na vrh te zgrade poslije Drugog svetskog rata. Ta na vrh postavljena konstrukcija sastojala se od zvijezde petokrake i nosivih metalnih elemenata koji su je pridržavali.

Sjena te konstrukcije će biti pozadina za akcije koreografirane pobune koju će se svaki dan održavanja Oktobarskog salona izvoditi Jonana Knežević u 21.45 minuta, u vrijeme kada je ispaljen plotun sa krstarice Aurora koji je označio početak Oktobarske revolucije.

Treći nivo je izložba dokumentarnih fotografija. Fotografije tih večernjih događanja biti će izlagane na prevrnutom stolu u buržujskom interijeru u Legatu Marabo. Time će se ispreplesti stol kao glavna metafora iz Marksovog Kapitala, sa Zenitizmom, Oktobarskom i jugoslavenskom socijalističkom revolucijom u trenutku trajanja rata koji označava finalnu fazu raspada SSSR-a, ali i jednu od ključnih točaka u trajektoriji melankolije ljevice na lokaciji gđe se 1944. odigravalo finalno oslobađanje Beograda od strane vojske koju su većim dijelom sačinjavali Rusi i Ukrajinci.

 

Biografije:
Antonio Grgić diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te je trenutno na doktorskom studiju Instituta za teoriju arhitekture, povijest umjetnosti i kulturne studije u Grazu. U arhitektonskom i umjetničkom djelovanju koristi urbani prostor kao osnovni medij. Njegov glavni interes su prostorne instalacije i intervencije koje propitkuju preklapanje političkih, ideoloških, antropoloških i psiholoških fenomena u urbanom okruženju.

 

Joana Knežević je internacionalna glumica, rediteljka i performerka koja sarađuje sa rediteljima, vizuelnim i interdisciplinarnim umetnicima širom sveta. Završila je trogodišnje master studije iz glume na Kalifornijskom institutu umetnosti (CALARTS) i osnovne studije na Akademiji umetnosti u Beogradu. Važan segment Joaninog života je edukacija mladih te radi i kao edukatorka.

 

Loading...