ZLATAN VAUDA (1923-2010) – 100 godina od rođenja kompozitora

25.11.2023., 19:30

Kompozitor i dirigent Zlatan Vauda (Slovenija, 1923 – Beograd, 2010) bio je rukovodilac i dirigent Dečjeg hora Radio Televizije Beograd dugi niz godina. Njegov kompozitorski opus broji preko 200 dela različitih žanrova.
Ove godine se navršava sto godina od njegovog rođenja i ovaj jubilej ćemo obeležiti predavanjem Zlatan Vauda – Seanse i Dijalozi i koncertom Kamerna muzika Zlatana Vaude u Galeriji Artget. 

Subota, 25. novembar u 19.30
Predavanje Zlatan Vauda – Seanse i Dijalozi
TEODORA TRAJKOVIĆ

Subota, 25. novembar u 20.00
Koncert Kamerna muzika Zlatana Vaude

Program:
Zlatan Vauda (1923-2010)
Dva stava iz Male svite za klavir (1952)
I Cantabile
II Con espressione

Enkolpija za klavir (1971)
Moderato
Con espressione
Agitato con brio
ANA SIMONUTI, klavir

Sonata Brevis za klarinet i klavir (1952)
Allegro ma non troppo
Adagietto
Allegro scherzando
MIHAILO SAMORAN, klarinet
JASMINA RAKOVIĆ, klavir

Dva komada za flautu i klavir (1982)
Tužna pemsa (narodna iz Pomurja)
Igra
REZEDA GRUNČEVSKI, flauta
MERI BOJIĆ RADOJČIĆ, klavir

Dialozi za obou i violončelo (1992)
Moderto
Adagio
(bez tempa)
NEVENA MAJDEVAC, oboa
ĐORĐE MILOŠEVIĆ, violončelo

Seanse III za meco sopran i klavirski trio (1974)
Tragico
Molto espressivo
tekst: Starinski sonet, Srečko Kosovel i Gustav Krklec
NATAŠA RAŠIĆ, mecosopran
Trio Torzo
MILA SMILJKOVIĆ, violina
ĐORĐE MILOŠEVIĆ, violončelo
JASMINA RAKOVIĆ, klavir

U 2023. godini obeležava se stogodišnjica od rođenja nekoliko naših kompozitora, a posebna nam je čast što se baš u okviru ciklusa Jubileji kompozitora u Kulturnom centru Beograda obeležava jubilej kompozitora, dirigenta i pedagoga Zlatana Vaude. On je svojim radom i brigom o mladima značajno uticao na kulturni život Beograda i nekadašnje Jugoslavije. Briga o deci je ostala fokus njegovog angažovanja celog života, pošto je prepoznao da energija uložena u podršku mladima kako bi im se prižila podrška, vođstvo, pa i inspiracija, može dati najbolje rezultate u razvoju i napretku celog društva. Danas, možda i jasnije nego ikad vidimo koliko je Vauda bio u pravu.

Zlatan Vauda je rođen 14. januara 1923. godine u Pernici – tada Svetoj Marjeti kod Maribora. Završio je klasičnu gimnaziju u Mariboru, ali je tokom rata sa porodicom deportovan u Srbiju. Po dolasku u Kragujevac, okupio je slovenačku zajednicu u hor kojim je dirigovao. Mladost mnogih kragujevčana surovo je prekinuta masovnim streljanjem tog 21. oktobra 1941. godine, a Vauda je sticajem okolnosti u poslednji čas izbegao strašnu sudbinu. Posle rata studirao je na Muzičkoj akademiji u Beogradu, na odseku za kompoziciju u klasi Marka Tajčevića, a usavršavao se kod Hansa Jelinka i Hansa Svarovskog.
Njegov kompozitorski opus obuhvata više od 200 dela. Autor je prve dečje opere u bivšoj Jugoslaviji, Ježeva kućica, koju je komponovao 1957. godine prema priči Branka Ćopića. Posebno se ističe i njegov Koncert za klarinet, posvećen Ernestu Ačkunu, a koji je prvi put izveden 1960. godine sa dirigentom Zubinom Mehtom u ciklusu „Mladi koji osvajaju svet“ Simfonijskog orkestra Radio-televizije Beograd.

U polju kamerne muzike ostavio je brojna dela, gudačke kvartete, klavirska trija (Seanse), dela za klarinet (Aforizmi i Sonata brevis), flautu, duvačke kvintete (Pasteli), kao i brojne solo pesme i cikluse za glas i klavir. Iako originalna i u vreme nastanka prepoznata od kritike i publike, danas se retko nalaze na koncertom repertoaru. Zato će koncert u Galeriji Artget biti prilika da se neka od ovih ostvarenja ponovo čuju uživo.

Zlatan Vauda je 40 godina radio kao dirigent, umetnički rukovodilac i producent dečjeg hora RTV Beograd, a ovaj period se smatra zlatnim dobom ansambla. Svoja znanja i iskustva u radu sa dečijim horom sabrao je u Zbirku vokaliza i kompozicija koju je objavio Dečiji kulturni centar 2006. godine.

Dobitnik je više od 50 nagrada za kompozitorski, dirigentski, pedagoški i metodičko-instruktivni rad, među kojima je i Vukova nagrada.

Umro je u Beogradu 4. novembra 2010. godine.

Program posvećen Zlatanu Vaudi organizuje Kulturni centar Beograda u saradnji sa Muzikološkim insitutom SANU, a pozivu da učestvuju odazvali su se Teodora Trajković, Ana Simonuti, Mihailo Samoran, Trio Torzo koji čine Jasmina Raković, Mila Smiljković i Đorđe Milošević, Nataša Rašić, Nevena Majdevac, Rezeda Grunčevski i Meri Bojić Radojčić.

Biografije:
Teodora Trajković (1993) je master teoretičar umetnosti i diplomirani bibliotekar. Diplomirala je i masterirala na FMU u Beogradu, na smeru za Muzičku pedagogiju. Stekla je Uverenje o položenom stručnom ispitu u bibliotečko-informacionoj delatnosti (NBS), nakon čega je zaposlena je u Muzikološkom institutu SANU od 2019. godine. Uverenje o položenom stručnom ispitu u oblasti zaštite arhivske građe (Državni arhiv Srbije), stekla je 2021. godine. Administrira digitalni arhiv izdanja SANU – DAIS (kolekciju Muzikološkog instituta SANU), volonterski radi na međunarodon muzičkom festivalu Rosi fest i član je Srpsko-jevrejskog pevačkog društva, hora Braća Baruh. Polje interesovanja joj je očuvanje i objavljivanje arhivske građe o srpskim kompozitorima, kao i digitalizacija (muzičkog) kulturnog nasleđa Srbije.

Pijanistkinja Ana Simonuti (Ana Simonutti, Beograd) je prvi put nastupila pred publikom sa sedam godina u dvorani Kolarčeve zadužbine. Šest godina kasnije imala je i svoj međunarodni debi u Parizu, sa ocem violinistom Tripom Simonutijem, gde su predstavljali Jugoslaviju na svetskom muzičkom spektaklu Noć zvezda. Godinu dana kasnije koncert koji je imala sa Tripom Simonutijem u nemačkom gradu Oberhauzenu je proglašen događajem sezone, a nemačke novine su Anu nazvale čudom od deteta. Diplomirala je i magistrirala klavir na FMU u Beogradu u klasi prof. Jokuthon Mihailović. Usavršavala se u oblasti kamerne muzike koju je specijalizirala u klasi prof. Olivere Đurđević. Održala je preko dve hiljade koncerata, kao solista i u triju ili duu sa ocem Tripom i sestrom Irenom. Snimila je više kompakt diskova i ploča. Bavi se pedagoškim radom u MŠ Mokranjac u Beogradu. Dobitnica je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za doprinos razvoju kulture.

Pijanistkinja Jasmina Raković (Beograd,1988) je trenutno studentkinja završne godine doktorskih studija na FMU u oblasti kamerne muzike. Usavršavala se na majstorskim kursevima kod značajnih pijanista i pedagoga, kao i u oblast kamernog muziciranja. Redovno nastupa kao solista, kamerni muzičar i klavirski saradnik u značajnim salama u Beogradu, širom Srbije, kao i u gradovima širom Evrope. Bila je učesnica ciklusa koncerata Odabrani za odabrane. Redovno nastupa na festivalima kao što su Sona Mollet u Španiji, Piano Summer u Vranju, Piano City u Novom Sadu, Piano Fest u Subotici i Constantinus u Nišu. Organizovala je seriju koncerata pod nazivom Klara Šuman – žena ispred svog vremena, i niz koncerata posvećenih kamernoj muzici Ljubice Marić.

Đorđe Milošević (Beograd, 1979) je završio MŠ Mokranjac u Beogradu u klasi Relje Ćetkovića. Diplomirao je violončelo na FMU u Beogradu u klasi Sandre Belić. Bio je stipendista Ministarstva kulture i obrazovanja Luksemburga gde se usavršavao na Nacionalnom muzičkom konzervatorijumu u klasi Kloda Đampelegrinija. Usavršavao na majstorskim kursevima za violončelo, kamernu, baroknu i savremenu muziku. Od 2004. godine interpretira dela na baroknom violončelu. Jedan je od osnivača ansambla Beogradski barok i Gudačkog kvarteta Mokranjac. Bio je član ansambala Luxembourg Sinfonietta, Nymbus i Balkan Baroque Band. Nastupa sa ansamblom Tempera Barocca, a od 2009. godine je član Ansambla Metamorfozis. Nastupao je na najznačajnijim domaćim muzičkim festivalima, kao i na istaknutim festivalima u inostranstvu. Po njegovoj porudžbini, u poslednjih pet godina je nastalo više od 20 kompozicija različitih formi savremenih kompozitora za solo violončelo, i za violončelo i klavir koje su premijerno izvedene u Srbiji i inostranstvu. Član je Udruženja muzičkih umetnika Srbije.

Mila Smiljković (Beograd, 1994) je završila MŠ Dr Vojislav Vučković u klasi Dragane Petrović. Osnovne i master studije violine je završila na FMU u Beogradu, u klasi Marije Jokanović. Master studije viole je završila na Fakultetu umetnosti u Prištini u klasi Tomislava Miloševića. Kao član kamernih sastava, orkestara, i kao solista na violini i violi, nastupala je u svim značajnim salama u Beogradu i širom zemlje. Tokom školovanja je osvojila brojne nagrade na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima. Član je orkestara kao što su Simfonijski orkestar RTS, Gudači Svetog Đorđa, Makris i Beogradski simfoničari. Usavršavala se i sarađivala sa brojnim profesorima i umetnicima kao što su Gordan Nikolić, Roman Simović, Goran Kentera, Olga Sitkovecki i Stefan Milenković. Od 2019. godine radi u MŠ Mokranjac u Beogradu, kao nastavnik kamerne muzike i kao nastavnik violine.

Mecosopran Nataša Rašić (Beogradu) je diplomirala solo pevanje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i završila master studije solo pevanja na FMU u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bila je član Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu Borislav Popović, a od 2016. godine je angažovana kao solista i honorarni saradnik u Narodnom pozorištu u Beogradu. Od 2019. godine angažovana je kao honorarni saradnik u Pozorištu na Terazijama u Beogradu. Ostvarila je brojne operske uloge u zemlji i inostranstvu. Član je i osnivač muzičkog udruženja i sastava Barokni vitraž koji se bavi izvođenjem i promovisanjem barokne muzike u Srbiji od 2015. godine. Član je Udruženja muzičkih umetnika Srbije. Zaposlena je na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Mihailo Samoran je nakon završene MŠ Josip Slavenski, u klasi prof. Predraga Stefanovića, diplomirao, specijalizirao i doktorirao na FMU u Beogradu, na odseku za izvođačke studije – klarinet, u klasi prof. Ante Grgina. Titulu doktora umetnosti stekao je, takođe, i na doktorskim izvođačkim studijama kamerne muzike, u klasi profesora Gorana Marinkovića. Dvostruki je finalista konkursa Muzičke omladine u Bukureštu (2002) i Beogradu (2012). Osim brojnih nastupa u renomiranim koncertnim prostorima Beograda, nastupao je i kao solista sa simfonijskim orkestrom FMU u Beogradu, UA MO Stanislav Binički i orkestrom Camerata Serbica. Kao kamerni muzičar redovno nastupa sa ansamblom Balkanska kamerna akademija. Od sezone 2003/2004. godine je saradnik Beogradske filharmonije, a od sezone 2006/2007. godine je njen stalni član.

Nevena Majdevac (Beograd, 1990) je završila MŠ Dr. Vojislav Vučković u klasi prof. Darka Radića, prve oboe orkestra RTS-a. Učestvovala je na republičkim takmičenjima iz oboe i kamerne muzike. Bila i stalni član Omladinskog orkestra Borislav Pašćan. Osnovne i master studije zavšila je u Firenci na Konzervatorijumu Luiđi Kerubini kod prof. Simonea Bensija. Tokom osnovnih studija, u sklopu razmene studenata, u Briselu je provela godinu dana učeći modernu i baroknu obou kod prof. Paula Dombrehta. Posle studija radila je kao prva oboa u Sarajevskoj filhamoniji, i redovno nastupala kao kamerni muzičar. Svirala je u mnogim srpskim i evropskim orkestrima: Beogradska filharmonija, Beogradski simfoničari, New Trinity Baroque, Makris Simfonijski orkestar, Orchestra da Camera Fiorentina, Orchestra Toscana Classica, Orchestra Regionale Toscana, Ensemble San Felice. Od 2020. godine radi kao druga oboa u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.

Rezeda Grunčevski (Kazanj, Rusija 2001) je završila školu pevanja u klasi Galiuline Elvire u svom rodnom gradu i Muzičku školu u Tivtu (klavir u klasi Isidore Jovičević, i flautu u klasi Brune Matijević). Završila je SMŠ Kosta Manojlović u Beogradu u klasi Aleksandra Burkerta. Trenutno je studentkinja 4. godine osnovnih akademskih studija na FMU u Beogradu u klasi Ljubiše Jovanovića. Od 2016. godine učestvuje u međunarodnim i državnim takmičenjima na kojima osvaja nagrade. Nastupa solo i u kamernim i orkestarskim sastavima, kao što su Lola klasik, Dečija filharmonija i BEOM. Svirala je u Kolarčevoj zadužbini, Sali Beogradske filharmonije, Kombank dvorani, SKC-u, Sava centru, UK Parobrod, Konaku Kneginje Ljubice, KC Svilara… Nastupala je na festivalima kao što su BUNT, Festum, KOMA, 2. regionalni susreti flautista.

Meri Bojić Radojčić je diplomirala i magistrirala klavir na FMU u Beogradu. Radi kao viši umetnički saradnik na Katedri za duvačke instrumente na FMU. Sarađivala je i nastupala sa izvođačima kao što su Orel Nikole (flauta), Knut Sonstevold (fagot), Matijas Alin (flauta), Stanislav Apolin (violončelo), Agustin Leon Ara (violina), Sara Čang (violina i flautistima Ljubiša Jovanović, Vinsent Lukas, Džuli Koidin, Dejan Gavrić, Matej Zupan, Matjaž Debeljak, Gergelji Ices, Mišel Belavans i drugi. Bila je učesnik na Međunrodnoj tribini kompozitora, Čelo festu, manifestaciji Budva grad teatar i Flauta fest Beograd. Na Međunarodnom takmičenju Petar Konjović je više puta angažovana kao oficijelni pijanista za najstariju kategoriju, kao i na 37. takmičenju Muzičke omladine u Beogradu.


Loading...