Kritičari su izabrali 2026: TO JE SAMO KRAJ SVETA

Kustoskinja izložbe: Sofija Milenković
Umetnici i umetnice: Marija Avramović i Sam Tvajdejl, Pavle Banović i Jelena Nikolić Lidija Delić, Iva Kuzmanović, Tamara Spalajković, Jakub Danjek i Danijel Rajmon
U ciklusu Kritičari su izabrali – tradicionalnoj izložbi koja se kao recepcija kritičara savremene vizuelne umetnosti u Likovnoj galeriji kontinuirano organizuje od 1967. godine – Sofija Milenković, istoričarka umetnosti i dobitnica Nagrade „Lazar Trifunović“ za 2020. godinu, priredila je izložbu pod nazivom To je samo kraj sveta, za 2026. godinu.
Izložba To je samo kraj sveta predstavlja umetnice i umetnike koje povezuje interesovanje za spekulaciju o svetovima koji čine diskontinuitet sa svetom našeg empirijskog iskustva i/ili za ispitivanje potencijalnih scenarija bliske ili daleke budućnosti. Sprovedeni kroz metodološki okvir određen pojmovima naučne fantastike, građenja svetova (worldbuilding) i spekulacije, njihovi radovi konstituišu različite alternativne realnosti i svetove (budućnosti) koji se prevashodno zamišljaju kao distopije upućene ka nekoj vrsti propasti ili nastaju kao rezultat njenih posledica. Čak i kada imaju formu simbiotske utopije, polazište za njihov nastanak predstavljaju neki od urgentnih problema današnjice, poput odnosa ljudskog prema ne-ljudskom, disfunkcionalnosti dominantnih sistema i sveprisutnosti tehnologije. Dok nam skreću pažnju na ove probleme i podstiču nas na razmišljanje o njihovim uzrocima i posledicama, sistemskoj i strukturalnoj povezanosti, kao i potencijalnim rešenjima, okupljena istraživanja otvaraju nam prostor i za refleksiju o ambivalentnom odnosu koji imamo prema njima i mestu koja oni zauzimaju u našoj svakodnevici.
Sofija Milenković je istraživačica-saradnica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, pri Institutu za istoriju umetnosti. Doktorantkinja je na Odeljenju za istoriju umetnosti na istom fakultetu, gde je završila osnovne i master studije. Master studije istorije umetnosti završila je i na Univerzitetu Pariz 1 Panteon-Sorbona, kao stipendistkinja Vlade Francuske. Njen istraživački fokus je na modernoj umetnosti, transnacionalnoj istoriji umetnosti i umetničkim vezama između Beograda i Pariza. Autorka je naučnih i stručnih radova, tekstova za kataloge i prikaza. Saradnica je na projektu Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji 1945–2000. Dobitnica je Nagrade „Lazar Trifunović” (2020).
————————–
Tekst Sofije Milenković ”To je samo kraj sveta” možete preuzeti OVDE.
————————–
O umetnicima:
Marija Avramović (Beograd, Srbija) i Sam Tvajdejl (Hereford, Velika Britanija) rade zajedno kao umetnički duo Ksenoanđel od 2017. godine. Marija je završila jedan master na FLU u Beogradu, a drugi na ENSBA u Parizu, a Sam je samouki programer sa diplomom muzikologije sa Univerziteta u Liverpulu. Njihova umetnička praksa zasniva se na idejama „world building-a“ – na stvaranju fiktivnih univerzuma i pričanju priča. Različita iskustva dovela su ih do multidisciplinarnog pristupa koji obuhvata animacije u realnom vremenu, generativnu umetnost, VR i AR, kao i slikarstvo, instalacije, pisanje i muziku. Od početka saradnje njihovi radovi istražuju simbiotske odnose, animizam, koegzistenciju, hibridne forme i odnose u fiktivnim pejzažima.
https://xenoangel.com/
Pavle Banović je rođen 1998. godine u Beogradu i trenutno živi i radi u Beču. Izlagao je i sarađivao sa prostorima u Beogradu, Ljubljani, Njujorku, Beču, Novom Sadu i Barseloni. Dobitnik je nagrade YVAA za Srbiju 2023. godine, a bio je i učesnik programa Futures Photography 2024, za koji ga je nominovao festival Organ Vida. Bio je član mladog umetničkog kolektiva Institut za Aplauz, kao i projekta D.U.O – Društvo udružene odgovornosti.
https://pavvvlebanovic.cargo.site/
@pavvvle
Jakub Danjek je miltimedijalni umetnik/haker koji živi i radi u Brnu. Kroz spekulativne naučnofantastične svetove on gradi mostove koji se mogu istopiti, preći ili ponovo izgraditi. Koristeći 3D tehnologije i pristupe formalnog filma, on posmatra sajber-prostor poput tajnog agenta, s tamnim naočarima, u uskim farmerkama i sa malim radarom, spremno vrebajući svako zlo koje se u njima krije.
Lidija Delić (1986, Nikšić) živi i radi u Beogradu. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (2010), a doktorske umetničke studije završila u okviru programa Višemedijska umetnost Univerziteta umetnosti u Beogradu 2015. godine. Od 2012. godine aktivno radi kao članica i organizatorka Umetničkog prostora U10. Godine 2017, Lidija je predstavljala Srbiju na 18. Međunarodnom bijenalu mladih umetnika Evrope i Mediterana (BJCEM), u Tirani, u Albaniji. Finalistkinja je nagrade Dimitrije Bašičević Mangelos za 2017. godinu, a 2018. i 2024. godine izlaže na 57. i 60. Oktobarskom salonu u Beogradu. Godine 2019. je bila na rezidencijalnom programu u Njujorku u organizaciji Balkan Project i Švajcarskog instituta iz Njujorka. Lidija je bila jedna od predstavnica Crne Gore na 59. Bijenalu u Veneciji. Godine 2025. godine izlaže u HALLE FÜR KUNST Steiermark u Gracu u Austriji. Od 2021. godine zaposlena je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u zvanju docenta.
www.lidijadelic.com
Iva Kuzmanović je rođena 1984. godine u Beogradu, gde je 2011. diplomirala na Odseku za slikarstvo u klasi profesora Čedomira Vasića, na Fakultetu likovnih umetnosti. Od 2007. je članica NKA/ICA, organizacije koja je pod pokroviteljstvom i vođstvom Biljane Tomić tokom deset godina (2000–2010) organizovala internacionalne radionice na kojima je Iva Kuzmanović učestvovala kao umetnica i kulturna medijatorka. Od 2012. godine, kao saosnivačica Umetničkog prostora U10 i redovna članica Kolektiva U10, učestvovala je kao organizatorka, kustoskinja ili umetnica u mnogobrojnim grupnim i samostalnim izložbama i drugim projektima u oblasti kulture i umetnosti. Od 2024. godine, zaposlena je kao asistentkinja na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Osnovni medij koji Iva Kuzmanović koristi je slika, najčešće ulje na platnu. U svojoj praksi izražava se i kroz proširene medije, upotrebom zvuka, videa, neonskog svetla i drugih materijala i elemenata ambijentalnih instalacija. Arkadijski pejzaži, memento mori motivi, prikazi džungle ili avionskih nesreća česti su motivi koje umetnica koristi, obrađujući teme temporalnosti, eskapizma i fatalističkog.
Jelena Nikolić (1990) posmatra, prilazi, uvećava, ponavlja. Zanimaju je obične stvari. Od malih nogu sanja da bude slikarka i plivačica. Studirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gde je završila osnovne studije na Odseku za slikarstvo i master studije na Odseku za nove medije. Imala je četiri samostalne izložbe i učestvovala na više grupnih izložbi i radionica u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Beogradu.
Danijel Rajmon je bivši profesionalni fudbaler, a sada profesionalni umetnik fokusiran na granicu između nihilizma i aktivizma. Trenutno živi u Brnu, u Češkoj.
https://daniel-rajmon.com/
Tamara Spalajković (1996, Beograd) je umetnica i istraživačica čiji rad obuhvata video, zvuk i interdisciplinarne pristupe temama kritičkog urbanizma. Trenutno pohađa doktorske studije na Fakultetu likovnih umetnosti Tehničkog univerziteta u Brnu, gde radi na umetničko-istraživačkom projektu u okviru kog, između ostalog, nastaju i dokumentarno-fiktivni video radovi koji istražuju uticaj urbanizacije na suživot u gradovima. Paralelno sa istraživačkim radom, zajedno sa Danijelom Rajmonom ima bend Keiko Sei, a pod imenom hiding season stvara eksperimentalnu elektronsku muziku. Od jeseni 2025. radi kao asistentkinja u Kabinetu za audiovizuelne tehnologije na FaVU VUT. Dobitnica je nagrade Jozef Hlávka za istraživače (2025), a ranije je podržao i Fond za mlade talente Dositeja.
Sofija Milenković (biografija navedena u tekstu iznad).